13.06.2025

Parodontopatija- mnogo više od problema s desnima

Parodontopatija, poznata i kao parodontalna bolest ili parodontoza, predstavlja hroničnu upalnu bolest koja zahvata potpornu strukturu zuba – desni, kost i ligament koji povezuje zub sa vilicom. Iako je mnogi doživljavaju kao "samo" problem sa desnima, ona može imati ozbiljne posledice po celokupno zdravlje.

Simptomi koje ne treba ignorisati

  • Krvarenje desni prilikom pranja zuba

  • Povlačenje desni (zub izgleda duže)

  • Uporan neprijatan zadah

  • Klaćenje zuba

  • Osetljivost zuba

  • Promene u položaju zuba


Uzroci i faktori rizika

Glavni uzrok je bakterijski plak, ali bolest se ne razvija kod svih ljudi jednako. Faktori koji povećavaju rizik uključuju:

  • Loša oralna higijena, pušenje, genetska predispozicija, dijabetes, hronični stres, hormonalne promene (trudnoća, menopauza), oslabljen imuni sistem.


Istraživanja pokazuju da parodontopatija može biti povezana sa mnogim sistemskim oboljenjima:

  • Bolesti srca i krvnih sudova – hronična upala desni povećava rizik od infarkta i moždanog udara.

  • Dijabetes – postoji dvosmerna veza: parodontopatija otežava kontrolu šećera, a dijabetes ubrzava njen tok.

  • Trudnoća – može povećati rizik od prevremenog porođaja i niske porođajne težine.

  • Infekcije disajnih puteva – bakterije iz usne duplje mogu dospeti u pluća.

Prevencija i lečenje

Najvažniji koraci u prevenciji i lečenju parodontopatije su:

  • Pravilna i redovna oralna higijena (četkica, konac, oralni irigator, interdentalne četkice)

  • Profesionalno čišćenje zuba kod stomatologa na svakih 6 meseci

  • Parodontološki pregled kod specijaliste

  • Lečenje upale – od dubinskog čišćenja do hirurških zahvata u uznapredovaloj fazi parodontopatije.


Parodontopatija nije bezazlen problem. Ako se ne leči na vreme, može dovesti do gubitka zuba, ali i do ozbiljnih problema sa srcem, plućima, zglobovima i metabolizmom. Redovne kontrole i dobra higijena su ključ očuvanja i osmeha i opšteg zdravlja.


Kako nastaje parodontopatija i ko je u riziku?

Parodontopatija je hronična upalna bolest izazvana nakupljanjem bakterijskog plaka i kamenca na zubima i ispod desni. Evo kako se proces odvija korak po korak:

  1. Nakupljanje plaka
    Plak je lepljiv sloj bakterija koji se svakodnevno formira na zubima. Ako se ne uklanja redovnim pranjem zuba, postaje tvrd (kamenac) i stvara idealno okruženje za bakterije.

  2. Upala desni – gingivitis
    Prvi stadijum bolesti. Desni postaju crvene, otečene i krvare. U ovoj fazi nema oštećenja kosti i bolest je reverzibilna uz dobru higijenu i profesionalno čišćenje.

  3. Napredovanje u parodontitis (parodontopatiju)
    Ako se gingivitis ne leči, upala prodire dublje, bakterije ulaze ispod desni i napadaju tkivo i kost koja drži zub. Nastaju parodontalni džepovi – prostori između zuba i desni ispunjeni infekcijom.

  4. Gubitak potpornog tkiva i zuba
    Vremenom dolazi do razaranja kosti i ligamenata, zubi se klate i mogu spontano ispasti.


 Ko je u većem riziku?

Parodontopatija ne pogađa sve ljude isto. Sledeće grupe su posebno ugrožene:

1. Pušači- Duplo veći rizik. Nikotin smanjuje dotok krvi u desni i otežava imuni odgovor.

2. Osobe sa dijabetesom

– Pogotovo ako nije dobro kontrolisan. Parodontopatija se javlja češće i u težem obliku.

3. Genetska predispozicija

– Neki ljudi su genetski skloniji razvoju parodontopatije, čak i uz dobru higijenu.

4. Loša oralna higijena

– Redovno nepranje zuba, neupotreba konca i preskakanje stomatoloških pregleda dovodi do zadržavanja bakterija.

5. Stres

– Oslabljuje imuni sistem i povećava šansu da telo lošije reaguje na infekcije.

6. Hormonalne promene

– Trudnoća, pubertet i menopauza mogu povećati osetljivost desni.

7. Starije osobe

– Rizik se povećava sa godinama zbog kumulativnog efekta loše higijene i sistemskih bolesti.


Kako da znate da ste u riziku?

Ako imate više od jednog rizičnog faktora (npr. pušite i imate dijabetes), preporučuje se redovan pregled kod specijaliste parodontologije čak i ako nemate očigledne simptome.


Skrivena veza između zdravlja desni i celog organizma

Kada razmišljamo o zdravlju, često razdvajamo "zube" od "tela", kao da usna duplja nije njegov sastavni deo. Ali nauka kaže suprotno – zdravlje desni i zuba je usko povezano sa zdravljem srca, zglobova, bubrega, pluća, šećera u krvi, pa čak i trudnoće.

Drugim rečima: usta su ogledalo i ulaz u naše opšte zdravlje.

 Kako su desni povezane sa ostatkom tela?

Parodontopatija je hronična upalna bolest. Bakterije koje uzrokuju ovu bolest ne ostaju ograničene samo na usta – one mogu:

  • Ući u krvotok, putovati po telu i stvarati upalne reakcije u drugim organima (srce, zglobovi, bubrezi, oči)

Zato se parodontopatija ne smatra više samo stomatološkim problemom, već i faktorom rizika za brojne sistemske bolesti.


Zdravlje srca

Brojne studije su pokazale da osobe sa parodontopatijom imaju veći rizik od:

  • Infarkta miokarda

  • Moždanog udara

  • Ateroskleroze (suženja krvnih sudova)


Zašto? Bakterije iz usta mogu izazvati zapaljenje u krvnim sudovima i doprineti stvaranju aterosklerotskih naslaga.


Dijabetes

Veza između parodontopatije i dijabetesa je dvosmerna:

  • Dijabetičari su podložniji infekcijama, uključujući i parodontopatiju.

  • Sa druge strane, nelečena upala desni otežava kontrolu šećera u krvi, što dodatno pogoršava dijabetes.

Zato je održavanje oralnog zdravlja posebno važno za dijabetičare.


Trudnoća

Hormonalne promene u trudnoći mogu učiniti desni osetljivijim. Parodontopatija u trudnoći je povezana sa:

  • Prevremenim porođajem i niskom porođajnom težinom bebe

Trudnice bi trebalo da imaju redovne stomatološke preglede kako bi se sprečili potencijalni rizici za bebu.


Pluća i disajni sistem

Kod starijih osoba i onih sa oslabljenim imunitetom, bakterije iz usne duplje mogu dospeti u pluća i izazvati:

  • Upalu pluća i pogoršanje hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP)


5. Neurodegenerativne bolesti

Istraživanja ukazuju i na moguću povezanost između parodontopatije i bolesti poput:

  • Alchajmerove bolesti i parkinsonove bolesti

Još uvek se istražuje da li bakterije iz desni mogu dospeti do mozga i doprineti razvoju ovih bolesti, ali veze su sve jasnije.


Kako prepoznati prve znake problema sa desnima?

Parodontopatija počinje tiho i bez bola, pa mnogi ignorišu simptome sve dok bolest ne uznapreduje. Ali telo ipak šalje signale. Evo na šta treba obratiti pažnju:

 1. Krvarenje desni

  • Desni krvare prilikom pranja zuba ili upotrebe konca?
    To je prvi znak upale (gingivitisa) – početne faze parodontopatije.

 Zdrave desni ne krvare!

 2. Crvene, otečene ili osetljive desni

  • Desni su upaljene, natečene, bolne na dodir?
     To ukazuje na prisustvo bakterijske infekcije.

 3. Povlačenje desni (recesija)

  • Ako primećujete da zubi izgledaju duže, ako osećate “rupice” između zuba i desni- to je znak da se desni povlače, otkrivajući vratove zuba – znak da se potporno tkivo razgrađuje.

 4. Uporan neprijatan zadah (halitoza)

 Može biti posledica bakterija duboko ispod desni.

 5. Klaćenje zuba
 Ozbiljan znak da je kost koja drži zub počela da se razgrađuje

 6. Promene u zagrizu ili položaju zuba

  • Zubi odjednom ne naležu kako su ranije? To je posledica gubitka potpornog tkiva i kosti.


Prvi znaci parodontopatije su tihi, ali ne i nevidljivi. Redovno pranje zuba nije dovoljno ako se ne prati pažljivim posmatranjem desni i redovnim kontrolama kod stomatologa.

Zdrave desni su ružičaste, čvrste, ne krvare i ne bole. Sve što odstupa od toga je znak da treba da reaguješ.


Zašto je rana dijagnostika ključ vašeg zdravlja?

U mnogim bolestima, pa tako i u parodontopatiji – vreme igra glavnu ulogu. Što ranije otkrijete problem, veće su šanse da ga rešite brzo, bezbolno i bez trajnih posledica. Parodontopatija, iako tiha i podmukla, ostavlja jasne tragove. 


 Šta znači “rana dijagnostika”?

Rana dijagnostika znači da se bolest otkriva pre nego što izazove ozbiljna oštećenja – pre gubitka kosti, klaćenja zuba i zahvata koji zahtevaju hiruršku intervenciju.

Kod parodontopatije, rana dijagnoza znači:

  • Lečenje u fazi gingivitisa (gde je proces reverzibilan)

  • Manje invazivne procedure poput kauzalne terapije

  • Niže troškove terapije

  • Brži oporavak

  • Očuvanje prirodnih zuba


Prevencija je uvek bolja od lečenja

Rana dijagnoza parodontopatije nije samo pitanje zdravlja zuba – to je ulaganje u vaše celokupno zdravlje i kvalitet života.

Umesto da se suočite sa gubitkom zuba, bolom i skupim terapijama, reagujte na vreme.


Preventivni pregledi kod stomatologa – vaša prva linija odbrane

Većina ljudi odlazi kod stomatologa tek kada zaboli. Međutim, tada je često već kasno za jednostavna rešenja. 

 Kada i koliko često ići na preventivne preglede?

 Na svakih 6 meseci – za većinu ljudi

 Na 3–4 meseca – za osobe sa:

  • Parodontopatijom

  • Dijabetesom

  •  Ugrađenim implantima

  • Trudnice

  • Pušače

 I ranije, ako primetite krvarenje desni, zadah, bol, otok ili klaćenje zuba.


Šta se može otkriti na vreme?

  • Početna faza karijesa – pre nego što stigne do živca

  • Upala desni (gingivitis) – u fazi kada je potpuno izlečiva

  • Parodontopatija – u ranim stadijumima bez gubitka kosti

  • Promene na sluzokoži – moguće maligne ili prekancerozne lezije

  • Bruksizam (škripanje zubima), nepravilni zagriz, erozija gleđi


Zaključak: Zdrave desni, zdrav organizam

Vaše desni nisu "samo" deo usne duplje – one su aktivni čuvar vašeg celokupnog zdravlja. Hronične upale desni, ako se ne prepoznaju i ne leče na vreme, mogu uticati na srce, šećer u krvi, pluća, bubrege, zglobove pa čak i mozak.

Zato se briga o desnima ne završava samo četkicom i pastom.
Ona počinje sa pravovremenom dijagnostikom i nastavlja se kroz redovne kontrole kod specijaliste parodontologije. U našoj ordinaciji pregled možete zakazati svakog radnog dana kod specijaliste parodontologije i oralne medicine Dr Marije Vuković Stevanov.



poziv
Zakažite pregled